Zahtjevi i ograničenja pri konstruisanju

Konstruisanju prethode široka istraživanja svih elemenata vezanih za tržište, izradu i
eksploataciju budućeg proizvoda. Osim toga prikupljanje podataka se vrši i iz literature,
sa postoječih konstrukcionih riješenja, iz rezultata raznih eksperimenata ispitivanja i dr.
Saznanja koja se tom prilikom prikupe omogućavaju da se definišu zadaci, zahtjevi i
ograničenja kako za objekat koji se konstruiše tako i za konstruktore. Lista zahtjeva je
tehnički dokument u kome se definiše projektni zadatak, propisuju sva ograničenja,
zahtjevi i drugi uslovi koje konstruktor treba da zadovolji. Neki od elemenata liste zahtjeva
su funkcija sistema, tehnološka svojstva, ekonomska ograničenja i dr.
FUNKCIJA koju treba da izvršava buduće konstrukciono riješenje definiše se na osnovu
izučavanja potreba tržišta, potreba za rješavanjem određenog tehničkog problema,
izučenih postoječih konstrukcija za istu svrhu i dr. Funkcija se u listi zahtjeva definiše
opisno, uz potrebne skice, dimenzije vezane za radni prostor, materijal koji se prerađuje,
energiju koja se koristi i dr. Koliko će detaljno ovi podaci biti dati zavisi od raspoloživih
podataka i jasnoće stava u pogledu definisanja zadataka prije početka razvoja konstrukcije.
Neophodno je jasno definisati ulazne i izlazne materijale, energije, informacije (podatke)
po vrstama, karakteristikama, dimenzijama i sl.
RADNA SVOJSTVA mašine odnosno objekta koji se konstruiše definišu se prema
potrebnom odn. željenom kvalitetu izvršavanja funkcije, načinu rukovanja, održavanja,
potrebnoj sigurnosti i pouzdanosti u radu, radnom vijeku i dr. Kvalitet izvršavanja
funkcije, zavisno od vrste funkcije koja se u sistemu odvija, definiše se prema različitim
parametrima kao što su brzina izvršavanja funkcije, preciznost, kapacitet i dr. Od ovih
osobina u najvećoj mjeri zavisi konkurentnost proizvoda na tržištu, obim plasmana i
vrijeme održavanja na tržištu. Stoga njihova efikasnija postizanja su od velikog značaja.
ERGONOMSKA SVOJSTVA od velikog su značaja posebno ako čovjek rukuje
mašinom u dugim vremenskim intervalima. Odnos mašine i čovjeka treba da je definisan
tako da što manje zamara, da onemogući povrede, da spriječi pogrešno rukovanje i tome sl.
Rukovaoca treba što više osloboditi i veći dio upravljačkih f-ja automatizovati, ukoliko to
ne narušava druga ograničenja kao što su složenost, cijena ili mogučnost tehničke
realizacije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

SPOLJNI IZGLED za mnoge mašine i opremu nije od značaja. Ipak u borbi za tržište i
kod ovih objekata poklanja se sve veća pažnja izgledu. Ciljeve koje u tom smislu treba
ostvariti, postavljaju se također u listi zahtjeva.
TEHNOLOŠKA SVOJSTVA budućeg proizvoda od velikog su značaja prvenstveno za
proizvođača. Dijelovi treba da su tehnologični tj. da se mogu izraditi uz što manje napora,
za što kraće vrijeme i uz što manju upotrebu specijalne opreme. Predvidjeti u prvom redu
one tehnologije kojima proizvođač raspolaže. Primjenjene tehnologije treba da su i
ekonomski opravdane i da omoguće zadovoljavanje i drugih ograničenja. Sve ovo
ukazuje na tijesnu vezu tehnologije i konstrukcije. U fazi definisanja zadatka tj. izrade liste
zahtjeva tehnoploška ograničenja treba da budu načelno postavljena a u toku
konstruisanja vrlo je poželjna stalna komunikacija sa tehnologijom, u suprotnom ako
komunikacija izostane javljaju se nesporazumi na relaciji konstukcija-tehnologija.
EKONOMSKA OGRANIČENJA prisutna su u svakoj operaciji, zahtjevu, karakteristici.
U cjelini uzev cilj je dobiti proizvod sa što nižim troškovima proizvodnje kako bi pozitivna
razlika između cijene na ttržištu i troškova bila što veća. Izbor materijala, tehnologija,
složenosti konstrukcije itd. Mora da bude usmjerena u smislu povećanja ove razlike što
8
omogućuje sniženje cijene i povečanje konkurentnosti na tržištu. Korišćenje standardnih i
unificiranih elemenata jedan je od načina za postizanje ovog cilja.
USLOVI ISPORUKE , TRANSPORTA, MONTAŽE itd. nemaju kod svake
konstrukcije isti značaj, međutim tamo gdje im je važnost velika nemogu se i ne smiju se
zanemariti. Konstrukcije velikih gabarita i masa treba predvidjeti u više cjelina radi
olakšanja ili čak omogućavanja transporta. Veličine treba da su usklađene sa ograničenjima
gabarita tereta na putevima, željezničkim tunelima, nosivošću kranova idr. Mogućnost
prolaza kroz razne otvore staze i kod manjih gabarita mogu biti ograničavajući faktori.
SKLAPANJE I RASKLAPANJE vrlo su značjni kod onih konstrukcija koje zahtjevaju
česte intervencije u toku eksploatacije. Zamjena dijelova kod automobila, aviona, aparata
za domaćinstvo i dr. mora biti jednostavna. Pristup dijelovima mora biti maksimalno
omogućen, pogotovu onim koje treba povremeno mjenjati. Konstruktor mora sebe zamisliti
u ulozi održavaoca ili korisnika.