Pravci u dizajnu

Dizajn se razvijao kroz različite periode ljudske istorije, dobre i loše (npr. ratovi). Svako
stvaralaštvo u oblasti upotrebnih predmeta ima svoj kontiuitet. U pojedinim periodima ovo
stvaralaštvo imalo je obilježja koja su ga činila posebnim pravcem. Svi pravci su bili
specifični, zavisno od svojstava upotrebnih predmeta koji su pripadali svakom od njih.
U današnjem obliku dizajn se razvijao tek poslije drugog svjetskog rata. Korijeni dizajna
su u dalekoj prošlosti i iznikli su iz starih, lijepih zanata i umjetnosti. Danas je dizajn
stvaralačka disciplina koju karakterišu proizvodi kao njeni rezultati. Ti proizvodi imaju
različita svojstva (tehničko – funkcionalna, estetska, ekonomska i ergonomska) koja
obilježavaju razne pravce u dizajnu.

5

Pravci u dizajnu imaju istorijski, ali i savremeni stavaralački značaj. Ljudi su u prošlosti
podržavali uspješne stilove i mode, vršeći na taj način ekonomska, sociološka i psihološka
dejstva na njih. Svi veliki stilovi istovremeno predstavljaju i pravce u stvaranju
materijalnih dobara, odnosno upotrebnih predmeta. To se posebno odnosi na arhitekturu,
odjeću, obuću, nakit, namještaj i dr. Danas nema velikih stilova, ali postoje specifični
pravci u dizajnu. Najvažniji pravci (faze) razvoja dizajna su:
1. unikatan dizajn,
2. funkcionalizam,
3. stajling.
4. metaforičan dizajn,
5. racionalan dizajn,
6. industrijska estetika,
7. čist dizajn,
8. aerodinamičan dizajn,
9. integralan dizajn.

Unikatan dizajn
Stari majstori – zanatlije su često izradjivali upotrebne predmete u malim količinama. Pri
tome, oni su poštovali želju kupca. Ako se upotrebni predmet izradjivao u jednom
primjerku takav predmet je unikat. Posjedovati unikat značilo je imati društveni prestiž.
Unikat je namjenjen poznatom kupcu, a ako to nije slučaj, kupac će se sigurno pojaviti.
Posjedovati unikat, pored upotrebnog, ima i sociološki i psihološki značaj, npr.
obezbjedjuje i status kupca.
Unikatan dizajn danas koristi savremenu tehnologiju, kompjutere, nove materijale itd.
Prednost ovog dizajna je u nepostojanju problema prodaje, ali su i velike odgovornosti
zbog zahtijeva kupca. Važno pravilo unikatnog dizajna je uraditi samo jedan predmet.
Firma koja njeguje unikatni dizajn uvijek ima svoje kupce koji su joj lojalni. Inače,
unikatan dizajn se obično javlja pri pojavi nove mode ili modnog hira.

Funkcionalizam
Dizajn je uvijek imao zadatak da stvori upotrebne predmete koji će zadovoljiti neku
potrebu ljudi. Funkcionalizam kao pravac i specifični kvalitet proizvoda, u smislu njegove
upotrebnosti, prvo se javio u arhitekturi. Smatra se da je funkcionalizam nastao sredinom
19-og vijeka pri prelasku sa zanatske na industrijsku proizvodnju. Osnovni princip
funkcionalizma je da su ljepota i drugi atributi predmeta u drugom planu u odnosu na
njegovu funkciju. Estetski i drugi kvaliteti treba da proizadju iz upotrebnosti – funkcije
predmeta. Potpuna primjena funkcionalizma nosi opasnost da proizvodi budu jednolični,
monotoni, krajnje tipizovani i dr. Treba težiti da se pri dizajniranju ne insistira samo na
funkcionalizmu.

Industrijska estetika
Poznati estetičar Pol Surio je još 1905 god. stvorio teoriju o racionalnoj estetici. Ona se
zasnivala na pomirenju izmedju estetike i funkcionalizma, odnosno izmedju lijepog i
upotrebnog. Osnovni cilj industrijske estetike bio je razvijanje ljepote kod industrijskih
proizvoda, kao i u radnoj životnoj sredini čovjeka. Takodje, ova teorija imala je cilj da
objasni vezu estetike i dizajna, kao i drugih kvaliteta vrijednosti u industrijskim
proizvodima.
Industrijska estetika ne može biti zamjena za dizajn. Ona je samo pravac u dizajnu, čije je
osnovno obilježje estetski kvalitet proizvoda. Naglašava značaj ljepote proizvoda, dok
funkcionalne i ostale kvalitete podrazumijeva. Potreba kupca je da pri kupovini proizvoda
isti doživi kao cijelovit dogadjaj, uz lijepe emocije dok ga posjeduje i koristi.