Pojam i definicija dizajna

Industriska proizvodnja dovodi do konkurencije izmedju proizvodjača. Nastaje borba za
tržište, a time i proizvodnja sve kvalitetnijih proizvoda. To utiče na razvoj dizajna,
odnosno proces dizajniranja u kojem se proizvodi stvaraju i usavršavaju. Sve oštriji
kriterijumi kupaca dovode do povećane izbirljivosti pri kupovini. Takodje, proizvod mora
zadovoljiti kriterijume kupaca po kvalitetu. U odnosima: ljudske potrebe – proizvodnja –
zadovoljenje potreba prisutan je dizajn koji stvara proizvode. Poslovi dizajna, kao
stvarlačke discipline, i marketinga u preduzeću djeluju integrisano i paralelno, u
interakcijama sa drugim funkcijama u preduzeću. Prije svega , funkcija, dizajn i marketing
u preduzecu obezbjedjuju dizajniranje proizvoda kakve potrošači traže.
Dizajn mora proizvodu dati kvalitete u tehničko – funkcionalnom, estetskom, ekonomskom
i ergonomskom smislu. Proizvod mora optimalno da funkcioniše, da bude lijep, ekonomski
snažan u smislu profita i biznisa, kao i ergonomičan. Kada se ovo postigne, proizvod ima
uspjeh na tržištu. Uloga dizajna je dakle – stvoriti kvalitetan i privlačan proizvod.
Dizajn u naučnom i stručnom pogledu je interdisciplinaran. Njegovo izučavanje uključuje
tehnologiju, informatiku, estetiku, ekonomiju, organizaciju, psihologiju, sociologiju, a
zbog ergonomije i medicinu.
Prema Milovanu Vasiljeviću, “dizajn je naučna, stručna i stvaralačka disciplina, simbol
kvaliteta proizvoda, kao i sistem, funkcija, skup aktivnosti, organizaciona cijelina i oblast
menadjmenta u preduzeću – usmjern ka potpunom zadovoljenju potreba, zahtijeva i želja
potrošača, ekonomskim i razvojnim ciljevima pojedinačnih preduzeća i privrede,
unapredjenju životne i radne sredine i okloine, kao i progresu društva u cijelini.”
1. 2. 3 DIZAJN KAO NAUČNA, STRUČNA I STVARALAČKA DISCIPLINA
Dizajn je naučna disciplina jer naučno istražuje i dokazuje pojave, aktivnost, metode i
procese u stvaranju i razvoju proizvoda. Dizajn je u svom razvoju koristio dostignuća
raznih nauka, utičući povratno i na njihov razvoj. Dizajn nije homogena naučna disciplina,
nego je interdisciplinaran jer uključuje:
􀂉 tehniku
􀂉 tehnologiju,
􀂉 matematiku,
􀂉 fiziku,
􀂉 ekonomiju, ergonomiju, psihologiju, sociologiju,
􀂉 arhitekturu, likovnu i primjenjenu umjetnost,
􀂉 informatiku
􀂉 organizaciju, marketing, mendjement i dr.

2
Dizajn, kao interdisciplinarna djelatnost, utiče na industrijski progres, razvoj proizvoda,
standard, kulturu i obrazovanje ljudi i dr.
Dizajn je i stručna disciplina koju obilježava stvaralaštvo u praksi. Rezultati dizajna su
proizvodi namjenjeni ljudima kao pomoć u životu i radu, kao i za uljepšavanje
svakodnevnice i života uopšte. Dizajn utiče na standard ljudi, olakšava im rad i život,
posebno kvalitetom proizvoda koji rezultira iz procesa dizajniranja. Stvaralačke aktivnosti
dizajnera vremenski, kao i u pogledu radnog prostora i organizaciono, odvijaju se u
preduzeću. Tok dizajniranja proizvida realizuje se u specufičnom procesu rada. Proces
dizajniranja ima svoje faze, a rezultat toga je prototip proizvoda. Od ideje do proizvoda je
dug put. Na tom putu proizvod je materijalizovan rezultat aktivnosti dizjnera.

One Response

Add a Comment

Your email address will not be published.